Skip to document
Welcome to StudocuSign in to access the best study resources
Guest user
0followers
Upload
HomeMy LibraryAsk AI
  • You don't have any recent items yet.
My Library
  • You don't have any courses yet.
  • You don't have any books yet.
  • You don't have any Studylists yet.

Sukob Gradeca i Kaptola - seminar

Seminar kod Nikolić-Jakus na Hrvatskoj povijesti srednjeg vijeka
Course

Hrvatska Povijest Srednjeg Vijeka

32 Documents
Students shared 32 documents in this course
Academic year: 2020/2021
Uploaded by:
Anonymous Student
This document has been uploaded by a student, just like you, who decided to remain anonymous.
Sveučilište u Zagrebu

Comments

Please sign in or register to post comments.

Students also viewed

Related documents

Preview text

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za povijest

Kolegij: Hrvatska povijest srednjeg vijeka

Sukob Gradeca i Kaptola

SEMINARSKI RAD

Sadržaj

Uzroci i početak neslaganja....................................................................................................................

  • Uvod.......................................................................................................................................................
  • Uzroci i početak neslaganja....................................................................................................................
  • Sukobi....................................................................................................................................................
  • Nastavak i zavšetak sukoba....................................................................................................................
  • Zaključak................................................................................................................................................
  • Bibliografija...........................................................................................................................................

a kanonik Baran biva bogato nagrađen. S druge strane, biskup radi svoje odanosti kralju dobiva posjed Psarjevo. 3

Sukobi....................................................................................................................................................

Prvi poznati sukob između Gradeca i kanonika izbija 50-ih godina 13. stoljeća. Zagrebački arhiđakon Petar kupio je dva mlina na potoku Cirkveniku (Medvešćaku) te ih je poklonio cistercitima. Usprkos potvrdi pape, građani su pokušali osporiti arhiđakononvo pravo na mlinove tvrdeći kako su sagrađeni na gradečkom području, no Bela IV. 1259. donosi odluku kojom građani gube parnicu.

Godine 1258. građani su od vladara tražili da im pokloni šumu te su dobili Svibje na Savi. Susjedski vlastelin Matej Detrikov javio se 1296. tvrdeći kako je ta šuma njegovo nasljedstvo, ali su se na kraju dogovorili te je ona je ostala u posjedu građana. Godine 1275. Gradec od kralja Ladislava dobiva i Kobiljak, a kasnije u njihovu ovlast dolazi šestinski Kraljevac. Ipak, Tkalčić smatra kako su Kraljevac građani nepravedno oteli biskupu jer ga je ovaj 1275. dobio na poklon od kralja. 4 U to su doba poremećeni odnosi među jurisdikcijama, i to zbog zagrebačkih kanonika koji su od Andrije III. tražili preostalu trećinu tržne pristojbe. Kralj na to popušta čime započinje borbu za tržišne pristojbe i gradske poreze na Gradecu, a tenzije će se smirit tek u prvoj polovici 14. stoljeća.

Dolaskom novoga vladara Ludovika na prijestolje, kanonici su kod kraljevskog tavernika pokrenuli postupak protiv Gradeca govoreći kako oni drže njihove posjede Svibje i Kobiljak. Tuže sve građanine sa sucima na čelu, ali radi spretne obrane sudaca, loše prolaze. Ne odazvavši se na 3 poziva, posebno sastavljen sud, koji se sastojao od najviših duhovnih i svjetovnih kraljevskih dostojanstvenika, presudio je u korist Gradeca te osudio Kaptol radi krive tužbe. Presudu je 1346. godine potvrdio Ludovik I. te su građani su u znak zahvalnosti od kralja dobili petogodišnji oprost od poreza. 5 Tada su stvorili čvrstu vezu s kraljem, što im je kasnije olakšalo dobivanje zemlje na Medvednici.

3 Klaić, 466. 4 Klaić, 468. 5 Klaić, 470

„Mirno stanje“ nastavilo se do 1375. kada su kanonici počeli nanositi nepravdu Gradecu. Optuženi su da su zapalili staju gdje je izgorjela cijela Šoštarska ves, na javnoj su cesti napali žene i djevojke koje su nosile robu na trg te su oružjem napali muževe koji su ženama priskočili u pomoć. Iste večeri navalili su na Novu ves na Savi, gdje su silovali žene te su ubili bogatijeg kmeta u njegovoj kući. Zarobljavali su građane te ih puštali tek nakon što bi im ovi platili. 6 Napadi su se nastavljali i idućih godina. Ban Petar Zudar na osnovu tužbe pokrenuo je istragu, da bi na kraju došao do zaključka kako su optužbe Gradeca istinite. Tužbe 1377. godine dolaze do kraljice Elizabete koja od slavonskog sabora zahtijeva ponovno pokretanje istrage. Istraga otkriva sve prošle sukobe između dva susjeda te Ludovik šalje biskupa Demeterija za pomiritelja. Međutim, biskup nije učinio ništa po tom pitanju, a ročište je stalno pomicano. Kada su kanonici vidjeli da su zaštićeni, nastavili su sa ubijanjima građana. 7

Netrpeljivosti su se nastavile sve dok Ivan nije postao biskup, kada su građani odbili platiti biskupsku šesnaestinu. Radi toga ih je prokleo (izopćio), ali je Žigmund stao na stranu svojih podanika te je naredio biskupu da ne smeta građanima sve dok se ne riješe sporovi. Ivan se na to oglušio, a 1391. sklopio je privremenu nagodbu sa kanonicima. Iste godine, uoči Božića, 3 puta puca lumbardom na Gradec. 8

Nastavak i zavšetak sukoba....................................................................................................................

Unatoč svemu, građani i kanonici su 1392. sklopili mir u kojem su odredili granice posjeda i dogovorili se oko plaćanja poreza. 9 Naravno, mir nije dugo potrajao kada kanonici s biskupom 1396. kreću u novu borbu, koja rezultira gradečkim maršom na susjedno naselje. Uzrok sukoba je ponovno vinska desetina i žitna šesnaestina. Dva mjeseca kasnije, došlo je do pokolja u Šoštarskoj vesi. Građani su na to odgovorili krađom biskupskih dobara, uništenjem kuća i napadom na kanonike. Biskup ih je radi toga ponovno izopćio. Građani su se na izopćenje oglušili, a kanonici su na Silvestrovo dali iskopati one građane koji su pokopani nakon izopćenja. 10 Tu građanima u pomoć opet priskače kralj koji naređuje biskupu da se niti jedan građanin ne smije tužiti na sudu, da im se moraju vratiti sve nekretnine oduzete u

6 Klaić, 472-473. 7 Klaić, 474. 8 Klaić, 475. 9 Klaić, 476. 10 Klaić, 479.

Ujedinjenjem dvaju naselja u jedno 1850. sukobi su stagnirali, a sjećanje na njih je obilježeno ulicom Krvavi most, nekadašnjim mostom preko potoka i mjestom brojnih krvoprolića.

Bibliografija...........................................................................................................................................

Klaić, Nada. Zagreb u srednjem vijeku. Zagreb: Sveučilišna naknada Liber, 1982.

Krvavi most. zagreb/krvavi-most/28046. Posjet 2. svibnja 2021.

Markić, Gabriela. Šenoino Zlateravo zlato iz povijesne perspektive. Završni rad, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, 2019. urn.nsk/urn:nbn:hr:111:

Odak, Dino. Zagrebački Krvavi most. Objavljeno 20. svibnja 2013. povijest/2018/? p=1493. Posjet 2. svibnja 2021.

Zagreb. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Posjet 16. 5. 2021. enciklopedija/Natuknica.aspx?ID=66685.

Was this document helpful?

Sukob Gradeca i Kaptola - seminar

Course: Hrvatska Povijest Srednjeg Vijeka

32 Documents
Students shared 32 documents in this course

University: Sveučilište u Zagrebu

Was this document helpful?
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Odsjek za povijest
Kolegij: Hrvatska povijest srednjeg vijeka
Sukob Gradeca i Kaptola
SEMINARSKI RAD

Students also viewed

Related documents